Andrija Palmović hrvatski je pjesnik rođen u Rasinji 27. studenog 1847. godine. Pisao je balade i romance, a tematski svjetovi vezani su ponajviše uz domoljubne i ljubavne motive.
« Rujan 2023 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Palmović, Andrija
Palmović, Andrija, hrvatski pjesnik (Rasinja kraj Koprivnice, 27. XI. 1847 – Zagreb, 10. II. 1882). Započeo studij bogoslovije u Zagrebu. Zaredio se 1871. te idućih deset godina služio kao kapelan u zagorskim selima. Napisao je pedesetak pjesama, među kojima se ističu Sonetni vijenac (1874) u slavu domovine, ispjevan trohejskim dvanaestercima, tročlani ciklus Zagorske elegije (1877) i elegična pjesnička pripovijest Zora Veronika Zrinska (1878). Pisao je i balade i romance. Pjesme mu je posmrtno sabrao i izdao F. Folnegović 1883. Palmović pripada pjesničkomu naraštaju (R. Jorgovanić, L. Vukelić, Đ. Arnold, A. Harambašić) koji se etablirao u Viencu 1870-ih pod Šenoinim patronatom, ali se zbog prerane smrti (Jorgovanić, Vukelić) nije uspio do kraja profilirati i afirmirati. U tom je desetljeću Palmović osebujan po nastojanju da eklektički pomiri stečevine europske romantičke osjećajnosti, folklorne pjesme i klasicističke književne topose. Tematski svjetovi vezani su ponajviše uz domoljubne i ljubavne motive, u skladu s devetnaestostoljetnom hrvatskom lirskom konvencijom. Opisuje gotovo cjelokupni hrvatski nacionalni prostor (Zagorje, Pokuplje, Posavina, Poljica, Dubrovnik, Bosna). Filološki usmjereni kritičari zamjerali su mu upotrebu arhaizama, neologizama i provincijalizama. Inovativan je na metričkom planu; uz Šenou, I. Trnskoga i F. Markovića, jedan je od autora koji su izveli akcenatsku reformu hrvatskoga stiha.
Citiranje: Palmović, Andrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46331>